Unsplash
Vikinzi su oduvijek voljeli dobru feštu. Stoga ne čudi informacija da su omiljeni zimski solsticij obilježavali Jolom – proslavom koja je trajala punih dvanaest dana. Slavlje se sastojalo od gozbi, igara, pjevanja i prinošenja žrtvi, što nam je upečatljivo prenio Frans G. Bengtsson u Crvenom Ormu – čije je treće izdanje upravo završeno.
Nakon što je kralj Harald, znamo, prešao na kršćanstvo, neke od jolskih tradicija ostale su prisutne i u suvremenoj proslavi Božića, u sličnom ili izmijenjenom obliku.
Za vas smo pronašli nekoliko nama zanimljivih običaja.
1. Jolski vijenac
Jolski vijenac bio je veliki kotač kojeg bi Vikinzi zapalili i bacili nizbrdo. Time su prizivali povratak Sunca i pretpostavlja se da je ovaj običaj prethodnik našem božićnom vijencu kojeg vješamo na vrata.
2. Ukrašavanje zimzelenog drveća
Ukrašavali su drveće hranom, rezbarijama, odjećom i raznim drugim stvarima kako bi potaknuli šumske duhove da se vrate u proljeće.
3. Jolska cjepanica
Kelti su vjerovali da Sunce stoji za vrijeme zimskog solsticija, zbog čega je svih 12 dana u ognjištu gorjelo drvo kako bi se Sunce ponovno pokrenulo. Jolska cjepanica zapravo je drvo; veći kraj stavili bi u ognjište pa polili vinom i zapalili. Nadgledali su spaljivanje u smjenama kako se ne bi ugasilo.
4. Prvi Djed Mraz
Vjerovali su da nordijski bog Odin posjećuje domove kako bi se pridružio slavlju te su ga opisivali kao putnika s dugom bijelom bradom. Više o samom Odinu, kao i nordijskoj mitologiji općenito, možete pročitati u djelu Neila Gaimana Nordijska mitologija, dostupnom u našem četvrtom izdanju.
Polako se približavamo Božiću, već nam je petnaesto pitanje na redu u ovom kalendaru.